portal: Glazba

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Glazbeni portal naslovna.svg

Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životu ljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.

Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrani članak
Ukrajinska glazba (ukr. Українська музика) smatra se jednom od najutjecajnijih kvalitetnih glazba u svijetu unatoč tome što u javnosti ima nešto manju prepoznatljivost. Njezin sadržaj obuhvaća raznovrsne i višestruko složene elemente glazbe koje je moguće pronaći u zapadnoj i istočnoj glazbenoj civilizaciji. Također ima svoju izrazito snažnu autohtonu slavensku specfičnost koju su tijekom povijesti u manjoj mjeri preuzimali mnogi drugi narodi, posebno oni koji su imali neposredan doticaj sa ukrajinskom kulturom.

Glazba Ukrajine svoju moderniju povijest bilježi od stvaranja Kijevske Rusi u 9. stoljeću. Njezin je snažan utjecaj vidljiv i u međunarodnim nadimcima za Ukrajinu: «Zemlja slavuja» i «Slavenska Italija». U tradicionalnoj ukrajinskoj glazbi može se primijetiti snažan kršćanski utjecaj budući da je srednjovjekovna Ukrajina više od četiri stoljeća bila kršćansko središte Istočnih Slavena. Ukrajinski je utjecaj primjetan i u poznatoj klasičnoj ruskoj glazbi, osobito kada je riječ o glazbenicima ukrajinskoga podrijetla poput Petra Iljiča Čajkovskog, Igora Stravinskog i drugih.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrani životopis
Ladarice 1998.
Ladarice su bile hrvatski ženski vokalni ansambl, koji su 1966. u Zagrebu utemeljili braća Zlatko i Božo Potočnik. Članice tog ansambla i njihov voditelj Božo Potočnik svojim su dugogodišnjim umjetničkim djelovanjem trajno obogatili hrvatsku folklornu i kulturnu baštinu. Pomno uvježbanim nastupima te brojnim snimljenim izvedbama za radio i televiziju, Ladarice su od zaborava sačuvale mnoge narodne pjesme. Nastupale su često i na festivalima zabavne glazbe, a televizijska ih publika osobito pamti po izvedbi pjesme "Podravina ravna", najavnice i odjavnice popularne hrvatske TV serije Gruntovčani.

Povijest legendarnih Ladarica počinje 1965. godine: folkloru i glazbi već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla LADO s kojima je, za programske potrebe tadašnjega Radio-Zagreba, snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu LADO, ali su kao vokalni sastav sve do 2003. djelovale neovisno od njega. U početku su nastupale pod imenom Devet mladih, a to su ime – na prijedlog Bože Potočnika – 1968. godine promijenile u Ladarice. Spomen na njih i njihovo umjetničko ime od 2008. godine svojim nastupima i vokalnim izvedbama čuvaju i svijetom pronose današnje članice Ansambla LADO.

Pročitaj cijeli životopis | Ostali odabrani životopisi

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Zanimljivosti
  • That's all right.jpg
    5. srpnja 1954. tada još nepoznati Elvis Presley snimio je svoju prvu uspješnicu – nastupni singl "That’s All Right". Tu je pjesmu osam godina ranije skladao i snimio američki blues-glazbenik Arthur Crudup, a Presleyeva je inačica označila rođenje rock’n’rolla.
  • ESC2014 - Austria 02.jpg
    Izvedbom pjesme "Rise Like a Phoenix" austrijska je pjevačica i transvestit Conchita Wurst (pravim imenom Thomas Neuwirth) pobijedila u završnici 59. Pjesme Eurovizije te tako, poslije gotovo pola stoljeća, ponovila uspjeh Uda Jürgensa iz 1966. godine.
  • Popularni mjuzikl Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja doživio je 26. travnja 2014. godine svoju jubilarnu 700. izvedbu u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija.
  • The Fabs.JPG
    Britanska invazija (engl. British Invasion) je pojam koji u povijesti rocka označava pojavu iznimne popularnosti i uspjeha britanskih pop i rock izvođača 1960-ih u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Događaj kojim započinje prvo razdoblje te invazije (1964.-1966.) je prvi dolazak Beatlesa u Ameriku 7. veljače 1964. i njihovo gostovanje u TV emisiji Eda Sullivana.
  • The Beach Boys concierto.jpg
    2007. godine znanstveno je otkriven način kojim pjesma utječe na pojedine osobe i koja potiče dobar osjećaj. Dr. Tomas Chamorro-Premuzic s londonskog Goldsmith Collegea otkrio je formulu (P + Pos + T + BPM + IS), koja u obzir uzima tonalitet, slikovitost i pozitivnost riječi kako bi se došlo do izračuna najpozitivnije pjesme. Pomoću ove formule došlo se do toga da je "Wake Up Boo" britanske pop skupine Boo Radleys pjesme koja najbolje potiče dobre osjećaje. Osim nje tu su još i "Good Vibrations" (The Beach Boys), "I Want You Back" (Jackson 5), "Here Comes The Sun" (The Beatles), "Holiday" (Madonna) i druge.
  • 17. siječnja 1960. godine Cliff Richard i sastav The Shadows nastupaju na ATV-ovu Sunday Night at the London Palladium koji je gledalo oko 20 milijuna ljudi.

(uredi) ~ (arhiv)

Figure rythmique croche hampe haut.svg
Odabrana slika
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Kako pomoći
Sudjelujte u dopuni započetih članaka:
Dopunite ih prema pravilima Wikipedije!

Kategorija:U izradi, Glazba


Figure rythmique croche hampe haut.svg
Kategorije
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Slika trenutačne minute

Scène de l'opéra Garnier.jpg

Unutrašnjost pariške operne kuće Garnier
Figure rythmique croche hampe haut.svg
Vanjske poveznice


Figure rythmique croche hampe haut.svg
Portal.svg Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis
(osvježavanje prikaza stranice)